Zagreb rješava prometni kaos. Stručnjak: "Događaj s Vjesnikom bio je škola"

U prvom planu je rješavanje najvećih problema poput manjka vozila i vozača, neredovitog voznog reda, nerentabilnosti nekih postojećih linija i nepokrivenosti linijama nekih prijeko potrebnih trasa. A sve to stoga što sustav nije mijenjan desetljećima, iako se grad u međuvremenu značajno promijenio - od izgradnje sasvim novih kvartova do činjenice da je broj osobnih automobila u desetak godina povećan za skoro stotinu tisuća.

"Svrha je studije optimizirati autobusnu mrežu, a konačni cilj izraditi novi vozni red kako bi se maksimalno poticalo korištenje javnog prijevoza", piše u radnim materijalima.

Mnogi su morali tražiti alternative

Nedugo potom dogodio se požar Vjesnikovog nebodera. Zbog opasnosti urušavanja nagorjele konstrukcije nebodera, na tom dijelu Slavonske avenije zatvoren je promet južnom kolničkom trakom i podvožnjakom kod Vjesnika, kroz koji inače dnevno prođe stotinjak tisuća vozila. Privremeni prometni režim prouzročio je još veće prometne gužve koje su od ovog ponedjeljka smanjene žurnim proširenjem sjevernog traka Slavonske avenije kod Vjesnika, privremeno pretvorenog iz jednosmjernog u dvosmjerni.

Prometni stručnjak Marko Ševrović sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti kaže kako se u toj situaciji pokazala važnost javnog prijevoza koji je puno manje osjetljiv na takve probleme u prometu.

"Požar u Vjesnikovom neboderu definitivno nam je škola, pokazatelj koliko je javni promet osjetljiv na takve incidentne situacije. Pokazalo se da je javni prijevoz puno lakše reorganizirati u alternativnim pravcima, pogotovo autobusni koji, za razliku od tramvajskog, može promijeniti rutu. Taj događaj je mnoge prisilio da traže alternative, što u konačnici može biti pozitivno. Netko tko ranije nije koristio javni prijevoz, a proteklih je dana to činio, možda shvati da mu je tako bolje."

"Zagrebu treba plan urbane mobilnosti"

Što se tiče planirane strategije javnog autobusnog prijevoza u Zagrebu, Ševrović kaže da je, generalno gledajući, takvo što bolje raditi skupa sa strategijama automobilskog, tramvajskog ili željezničkog prometa u gradu.

"No odnekud se mora krenuti, a autobusni javni prijevoz je prva razina i logično je da se kreće s tim. Primjerice, tramvajska mreža je fiksna i autobusni promet može je dopunjavati. Međutim, Zagrebu treba jedan generalni prometni plan, plan održive urbane mobilnosti. To bi trebao biti strateški dokument iz kojeg se kasnije nadopunjavaju planovi nižih razina."

Budući da u svakodnevnim prometnim čepovima često zapnu i ZET-ovi autobusi, Ševrovića smo pitali ima li na na gradskim cestama prostora za posebne vozne trake samo za autobuse.

"Drugdje u svijetu to se primjenjuje i na tome bi trebalo raditi. No prethodno treba odvagnuti kakav bi imalo utjecaj na individualni prijevoz koji je još uvijek okosnica javnog prijevoza u gradu", napominje.

Glavni problem javnog prijevoza u Zagrebu

Po Ševroviću glavni problem javnog prijevoza u Zagrebu je odvojenost grada od njegove bliže okolice.

"Zagreb i Zagrebačka županija dvije su administrativne cjeline od kojih svaka zasebno organizira promet na svom području pa je problematična ta integracija. Interes je da u Zagreb dolaze ljudi iz Zaprešića ili Velike Gorice. A na koji način će dolaziti - e to je problem o kojem ne ne odlučuje samo Grad Zagreb. Zagreb ima ZET, ali o prometu HŽ-ovih prigradskih vlakova ne odlučuje. Bilo bi puno bolje da se ljudi iz Zaprešića ili Velike Gorice voze autobusima do stanice vlaka i onda vlakom idu u Zagreb. Time bi se smanjio pritisak osobnih automobila na grad", objašnjava.

Riječ je, kaže, o prostoru radijusa 70 kilometara od Trga bana Jelačića za što bi trebalo napraviti sveobuhvatnu strategiju, ali bez radikalnih rješenja.

"Radikalni potezi u javnom prometu mogu izazvati još veći kolaps. U ovom slučaju potrebna je strategija mrkve i batine. Ljudima morate nešto dati da bi im nešto uzeli. Sami moraju odlučiti hoće li preći na neki bolji oblik prijevoza, a ne da im bude nametnut", kazao je Ševrović.